SAVJETI I PREPORUKE STRUČNOG ”VINOLJUPCA” – ŠTA KAŽE STRUČNO NEPCE O NAŠIM VINIMA SA VINOTEKE?

Neskromno se možemo pohvaliti najelegantnijim kutkom našeg Marindvora, a to je vinoteka. Elegancija i prefinjenost odišu ovim dijelom našeg gastro marketa. Ne samo da je elegantan i profinjen, nego budi inspiraciju za odabirom različitih vrsta i sorti vina.

Nermin Numić, osnivač agencije koja je spojila putovanja sa vinima – CHEYF, imao je priliku da posjeti našu vinoteku i isproba vina. Razgovarali smo sa njim i saznali nešto više o njegovoj agenciji, vinima i kako uživati u njima.

Nermine, za početak reci nam nešto više o svojoj turističkoj agenciji. Kako si zavolio vina i odakle ideja da spojiš vina sa putovanjima?

Nisam nikad bio neki vinopija i neko ko se razumio u vina nego sam prema cijeni kupovao vino za sebe ili za druge.

Sve se promijenilo kad sam se 2016. preselio u Cape Town. Western Cape regija važi kao jedna od najpoznatijih vinskih regija na svijetu. Zbog svoje udaljenosti od ostatka svijeta, vrlo su domišljati kako dovesti goste da probaju i razumiju vino. Počeo sam sa svojom sadašnjom suprugom obilaziti vinske farme i rančeve, interesovati se za vinske sorte, autohtone vrste i proces pravljenja i razumijevanja vina. Ukupno sam dvije godine živio na području Western Cape-a i nakon toga sam počeo probati vina iz čitavog svijeta kad god sam imao priliku.

2020. smo upoznali somelijerku iz Švicarske koja živi i radi u Hercegovini. Zajedno smo poslovno i privatno počeli sarađivati i ja sam učio sve više o vinu. Najviše sam naučio kad sam skupljao materijal za naše vinske ture koje smo radili za turističku agenciju koju smo u međuvremenu osnovali. Sam naziv da se turistička agencija zove ćejf govori o našem interesovanju da spojimo putovanja i vina. Po nama, to ne može biti veći ćejf!

 

Imao si priliku posjetiti i degustirati vina iz Vinoteke u Marindvoru. Šta bi tvoje stručno nepce reklo o vinima koje si probao i o samoj vinoteci?

Vina koja sam vidio su očigledno pomno odabrana i imao sam priliku probati Milas (Blatina) Saint Emilion grand Cru/Saintayme. Milas sam već poznavao i sama činjenica da sam ga i tada naručio govori koliko cijenim njihova vina. Saintayme nisam imao priliku prije probati i drago mi je bilo da se nudi na čašu. Prošlo je vremena ali se sjećam da je imalo izrazite note šljive uz prepoznatljivu bordo boju.

Tvoj ukus više naginje ka crvenom ili bijelom vinu?

To se mijenja prema godišnjem dobu i prema jelu koje hoću da jedem. Ako moram baš birati, to bi bilo bijelo, suho vino.

Šta bi preporučio ljubiteljima crvenog vina, uz koja jela da ih kombinuju?

Najjednostavnija klasifikacija je da crveno vino ide uz crveno meso međutim pravi odgovor je puno kompleksniji ali najbitnije je da vino prati jelo, da ga dopunjuje. Svako treba da otkrije šta je ono što mu odgovara i kako vino dopunjuje jelo i obratno.

A, kako da prepoznamo kvalitetno crveno vino?

Nažalost, ne možemo ga prepoznati na osnovu flaše.
Potrebno je vino otvoriti, nasuti u čašu i početi sa nekim osnovama. Koja je boja vina, da li je to ono što tražimo. Na internetu postoje razni indikatori na šta sve je potrebno obratiti pažnju, većinom 4-10 indikatora. Po meni je nekako najbitnija kompleksnost i balans.

Kompleksnost: Kvalitetnija vina su složenija po svom profilu okusa. Često imaju brojne slojeve koji s vremenom oslobađaju okuse. Vinima slabijeg kvaliteta nedostaje ova složenost, jer imaju samo jednu ili dvije glavne note koje mogu ali ne moraju ostati. Kod visokokvalitetnih vina, ovi se okusi mogu pojaviti na nepcu jedan za drugim, dajući vremena da okusite svaki prije nego se pojavi sljedeći.

Balans: Vina koja imaju dobar balans bit će kvalitetnija od onih u kojima se jedna komponenta ističe iznad ostalih.

Pet komponenti – kiselost, tanini, šećer/slatkoća, alkohol i voće – moraju biti izbalansirani. Za vina kojima je potrebno nekoliko godina odležavanja da dostignu zrelost, to im daje vrijeme potrebno za postizanje optimalne ravnoteže.

Kvalitetnija vina ne moraju nužno imati umjerenost u svakoj komponenti – neka crvena vina imaju veću kiselost dok druga imaju veći sadržaj alkohola. Ono što čini razliku je to što druge komponente balansiraju stvari.

Kada bi morao birati između regije Bordeaux i Burgundije, tvoj izbor bi bio?

Ako moram birati, to bi bila vina iz Burgundije.

Možeš li izdvojiti favorita među regionalnim vinarijama (Srbija, Hrvatska, BiH, Slo)

Šćurek (Slo), Milas, Marijanović, Bojanić (BiH) – Deklić (Hrvatska) i Belo Brdo (Srbija)

Da li bi se prije odlučio za regionalna vina ili za ”vina iz svijeta”?

Bitno mi je da sve probam i da imam mogućnost da uporedim. Volim probati autohtona vina i vidjeti kako različiti vinari prave različita vina od iste sorte.

Vječita polemika, bijelo vino služi se hladno ili toplo?

Izvadi se iz frižidera i ostavi 20 minuta na sobnoj temperaturi. Tako su me nedavno naučili, mada ljeti ja najviše volim hladno. Kao u svemu u životu, potrebno je da konzumentu odgovara, a ne šta knjiga kaže.

I za kraj, tvoja stručna preporuka za sve ljubitelje kolača, koje vino je najbolje poslužiti uz deserte?

Iskreno, tu sam tabula rasa. Ne volim slatka alkoholna pića a mogu i bez kolača.

Ono što možemo zaključiti iz razgovora sa Nerminom, je da prepoznate i pratite svoj ukus, birate ono što volite i uživate u vinima na način na koji vama najviše odgovara – bilo ono posluženo hladno ili toplo, uz slatko ili slano jelo.